Što zapisuje web-poslužitelj

Svaki web-poslužitelj na internetu automatski vodi evidenciju svojih aktivnosti, potpuno neovisno o instaliranim alatima za mjerenje ili vidljivim brojačima. Ta je evidencija poznata kao dnevnik pristupa.

Kad god preglednik zatraži datoteku, bilo da je riječ o cijelom tekstualnom dokumentu, datoteci stilova ili jednoj fotografiji, poslužitelj zapisuje pojedinosti te transakcije u tekstualnu datoteku koja neprestano raste.

Taj temeljni postupak zapisivanja nužan je za tehničku dijagnostiku, nadzor sigurnosti i opće održavanje. Razumijevanje sadržaja tog dnevnika pomaže razjasniti podatke koje prikuplja namjenska usluga brojanja jer se oba sustava oslanjaju na potpuno iste osnovne informacije.

Što sadržava jedan redak

Standardni redak dnevnika pristupa sastoji se od nekoliko različitih informacija. Najprije bilježi točan datum i vrijeme zahtjeva, do sekunde.

Zatim zapisuje internetsku adresu podnositelja zahtjeva, koja poslužitelju služi kao nužan povratni put za isporuku zatražene datoteke. Dnevnik također bilježi koja je točno datoteka zatražena i je li isporuka uspjela. Osim toga, obično bilježi adresu web-stranice koja je sadržavala poveznicu na tu datoteku, poznatu kao upućujuća stranica.

Na kraju zapisuje tekstualni niz koji šalje program podnositelj zahtjeva, a koji opisuje vrstu preglednika i operacijski sustav koji se koriste. Svi ti podaci prenose se automatski tijekom uobičajene internetske komunikacije.

Isti podaci, drukčije pohranjeni

Vidljivi slikovni brojač ne izmišlja nove načine praćenja posjeta; samo obrađuje potpuno isti tok standardnih informacija na usmjereniji i pristupačniji način. Kada se zatraži slika brojača, poslužitelj za brojanje vidi potpuno iste podatke kao web-poslužitelj.

Razlika je isključivo u tome kako se podaci poslije obrađuju.

Dok je neobrađeni dnevnik pristupa gusta, tehnička tekstualna datoteka s tisućama zagonetnih redaka, programska podrška brojača izdvaja samo relevantne dijelove. Filtrira zahtjeve za internim sistemskim datotekama, razvrstava informacije o preglednicima, povezuje internetske adrese s približnim zemljopisnim regijama i naposljetku ažurira urednu, čitljivu bazu podataka.

Koliko dugo živi svaki od njih

Životni vijek neobrađenog dnevnika pristupa obično je prilično kratak. Administratori poslužitelja postavljaju redovitu rotaciju i brisanje tih datoteka, često nakon tek nekoliko tjedana, kako ne bi zauzele previše prostora za pohranu.

Namjenska baza podataka brojača, međutim, ima drukčiju strukturu. Umjesto da neograničeno čuva svaku tehničku pojedinost svakog zahtjeva, pohranjuje objedinjene zbrojeve.

Pamti da je određena stranica pregledana pedeset puta određenog utorka, bez potrebe da zauvijek zadrži pedeset pojedinačnih redaka dnevnika. To objedinjavanje omogućuje učinkovito očuvanje dugoročnih trendova, pretvarajući prolazne podatke dnevnika pristupa u trajnu, vizualnu povijest web-mjesta.

Gdje znanje prestaje

Prepoznavanje odnosa između poslužiteljskih dnevnika i alata za mjerenje razjašnjava granice web-statistike.

Budući da se brojač u potpunosti oslanja na informacije koje preglednik dobrovoljno šalje pri standardnom zahtjevu za datoteku, ne može znati ništa izvan tih osnovnih parametara. Ne može znati ime osobe koja sjedi pred zaslonom, ne može vidjeti koje druge aplikacije rade na uređaju i ne može pratiti kretanje između nepovezanih web-mjesta.

Brojevi prikazani na zaslonu jednostavno su vrlo dorađen prikaz osnovne, neizbježne tehničke komunikacije koja omogućuje rad interneta.