Ova stranica objašnjava gde Stats4U koristi jezički model, šta taj model sme da vidi i da radi, i šta od toga obuhvata Uredba (EU) 2024/1689 (Akt o veštačkoj inteligenciji).
Ukratko
Jezički model pojavljuje se na tačno jednom mestu: dve ili tri rečenice o razvoju brojača, na vrhu njegove javne stranice sa statistikom. Nigde drugde.
Model radi na drugoj mašini koja pripada operateru, a ne kod provajdera oblaka. Ne poziva se usluga nijednog proizvođača modela. Njemu se šalju samo brojevi koji su na stranici sa statistikom ionako javni.
Model ne odlučuje ni o čemu. On formuliše. Svaki broj u njegovoj rečenici bio mu je dat, a svaki broj se posle proverava; ako rečenica ne stoji, odbacuje se.
Ovde je navedeno i ono što nedostaje: trenutno ne postoji mašinski čitljivo označavanje generisanih rečenica, kako zahteva član 50. stav 2. Razlog je naveden u tački 11.
Ova stranica je informacija, a ne pravni savet. Ona izražava sopstvenu procenu operatera i nijedan organ niti advokat je nije pregledao.
1. Zašto ova stranica postoji
Akt o veštačkoj inteligenciji ne zahteva ovakvu stranicu. Ono što zahteva jeste obaveštenje na mestu na kome se pojavljuje generisani tekst – a ono je upravo tamo: ispod svakog polja, na jeziku stranice.
Ova stranica je dobrovoljna i ide dalje. Ona navodi i gde veštačka inteligencija nije uključena (6.), kakvu ulogu operater ima prema Uredbi (8.) i šta još nedostaje (11.). Kod brojača posetilaca češće pitanje nije šta model radi, nego da li uopšte nešto broji model.
Ovo je informacija, a ne pravni savet. Kome je potrebna pravna procena sopstvenog slučaja, treba da je dobije od nekoga ko za nju odgovara.
2. Jedno jedino mesto
Na vrhu stranice sa statistikom brojača može postojati polje sa dve ili tri rečenice: koji je dan u nedelji bio najjači, iz koliko zemalja su posetioci došli, kako se poslednjih nekoliko dana odnosi prema danima pre njih. Te rečenice napisao je jezički model.
Polje to i kaže. Jedan red na jeziku stranice navodi da je jezički model napisao tekst na osnovu izmerenih brojeva pored njega i da nijedan od brojeva ne potiče od modela; pored toga stoje naziv modela i datum. To je obaveštenje prema članu 50. – ono pripada tekstu, a ne ovoj stranici.
Najčešće tamo nema ničega. Brojač dobija rečenice samo ako je tokom trideset dana izmerio dovoljno, a većina brojača ovde je ispod tog praga. Koliko često se to događa, prebrojava se i navodi na blogu.
Polje postoji samo na stranicama sa statistikom koje su ionako javne. Brojač označen kao privatan i brojač zaštićen lozinkom ga ne dobijaju.
3. Koji model i gde računa
Operater ne razvija nijedan model. On preuzima otvorene težine modela od trećih lica i pokreće ih nepromenjene. Koji je model napisao određenu rečenicu navedeno je ispod te rečenice – tamo, a ne ovde, jer se model može promeniti, a naziv u pravnom tekstu tada bi bio pogrešan.
Modeli rade na drugoj mašini koja pripada operateru, preko lokalnog servera za modele. Ne postoji interfejs ka nijednom proizvođaču modela – ništa se ne šalje kompanijama OpenAI, Google, Anthropic, Mistral niti bilo kojoj drugoj usluzi, i ništa se od njih ne vraća.
Razlog za drugu mašinu je vreme računanja, a ne zaštita podataka: modelu su po odgovoru potrebne sekunde, a najteži upit u ovoj aplikaciji traje milisekunde. Ta dva ne pripadaju istoj mašini. Merenje je na blogu.
Nema treniranja ni dodatnog podešavanja (fine-tuning). Težine ostaju onakve kakve su preuzete. Nijedan podatak brojača ne ulazi ni u kakvo treniranje, ni operaterovo ni tuđe.
4. Šta model sme da vidi
Samo već agregirane brojeve za jedan brojač i adresu sajta na kome se nalazi: posetioci u poslednjih nekoliko dana u odnosu na dane pre njih, udeo najjače zemlje, broj zemalja, najjači dan u nedelji, najposećenija podstranica, udeli uređaja.
Nikakve IP adrese. Nikakvi identifikatori posetilaca. Nikakvi sirovi podaci. Ništa što bi se moglo pripisati pojedinačnoj osobi. U ovom sistemu uopšte ne postoji red koji opisuje jednu posetu.
I to samo od brojača čija je stranica sa statistikom javna. Taj uslov se nalazi u kodu na mestu gde se zadaci dodeljuju – ne kasnije, u prikazu. Bez njega bi ceo postupak bio prenos tuđih podataka na drugi uređaj.
Druga mašina stoga ne saznaje ništa što ne bi mogao da pročita i posetilac stranice sa statistikom. Isto stoji u odeljku 5.10 politike privatnosti.
5. Šta model sme da radi – a šta ne sme
Sme da formuliše. Ništa drugo.
Izbor vrši server: koji je broj vredan pomena, računa i odlučuje kod. Model dobija jedan zadatak po činjenici i od nje piše jednu rečenicu. Nikada ne vidi dve činjenice jednu pored druge.
Po povratku na server, svaki niz cifara u rečenici poredi se sa zadatkom. Ako se tamo ne pojavljuje, rečenica se odbacuje. Proveravaju se i nazivi – dan u nedelji, zemlja, uređaj, stranica: mora se pojaviti pravi, a oni sa kojima bi se mogao pomešati ne smeju.
Model ne računa, ne zaokružuje, ne bira i ne odlučuje ni o čemu. Ne donosi nikakvu odluku o osobi, nikoga ne ocenjuje, ništa ne blokira i ne utiče ni na brojanje ni na prikazane brojeve.
Ono što provere ne hvataju pripada u isti odeljak: rečenica koja govori nešto netačno bez korišćenja cifara i rečenica o drugoj temi od svoje činjenice. Oba slučaja opisana su tamo gde im je mesto, naime na blogu. Provera u čiju nepropusnost verujete gora je od one čije su rupe imenovane.
6. Gde veštačka inteligencija nije uključena
Kod brojača posetilaca to je češće pitanje, pa odgovor stoji ovde, a ne sitnim slovima:
- Samo brojanje – upit u bazi podataka i još jedan red. Nikakav model.
- Prepoznavanje automatizovanog pristupa („botovi“) – korisnički agent upoređen sa listom nizova znakova. Nikakav postupak učenja, nikakva procena, nikakva ocena osobe.
- Utvrđivanje porekla na osnovu IP adrese – tabela opsega adresa. Pronalazi se, ne pogađa.
- Slike brojača, dijagrami, nedeljni izveštaji, mesečni izveštaji – generiše ih kod na osnovu brojeva.
- Isključivanje sopstvenih poseta, povraćaj brojača, brisanje brojača – čvrsta pravila, čitljiva i ponovljiva.
Nigde ne postoji automatizovano donošenje odluka o osobi u smislu člana 22. GDPR-a, niti profilisanje. Isto stoji u odeljku 11 politike privatnosti.
7. Usluge trećih lica na ovim stranicama
Na stranicama sa statistikom prikazuju se reklame kompanije Google, a upitni obrazac zaštićen je od automatizovanog slanja uslugom Google reCAPTCHA. Da li se tamo koriste postupci obuhvaćeni Aktom o veštačkoj inteligenciji, određuje Google, a ne operater; obaveze pružaoca padaju na tog pružaoca.
Za te usluge operater je najviše korisnik (engl. deployer) u smislu člana 3. tačke 4, a ne pružalac. Njima ne generiše nikakav sadržaj niti donosi odluke o osobama. Koje su usluge ugrađene i za šta, navedeno je u odeljcima 5 i 6 politike privatnosti.
8. Koju ulogu Stats4U ima prema Aktu o veštačkoj inteligenciji
Uredba razlikuje pružaoca (član 3. tačka 3) – ko razvija sistem veštačke inteligencije ili ga daje da se razvije i stavlja ga na tržište ili u upotrebu pod sopstvenim imenom ili žigom, uz naknadu ili besplatno – od korisnika (engl. deployer; član 3. tačka 4), koji sistem veštačke inteligencije koristi pod sopstvenim ovlašćenjem.
Prema proceni operatera, on je ovde i jedno i drugo. Oko tuđeg modela stoji njegov sopstveni sistem: izbor brojeva, jedan zadatak po činjenici, provera odgovora, prikaz. Taj sistem on stavlja u upotrebu pod sopstvenim imenom na svom sajtu – to je uloga pružaoca – i koristi ga pod sopstvenim ovlašćenjem – to je uloga korisnika. To što se nikome ne predaje ništa ne menja: stavljanje u upotrebu za sopstvene potrebe je obuhvaćeno.
Operater izričito nije pružalac modela. Težine potiču od trećih lica, koriste se nepromenjene i nijedan model se ne stavlja na tržište.
Ovo razvrstavanje je procena operatera, a ne utvrđenje nekog organa. Navedeno je ovde zato što stranica o sopstvenom korišćenju veštačke inteligencije koja izostavlja pitanje uloge zaobilazi pitanje koje je važno. Ko smatra da je pogrešno, u tački 15. naći će kome da se obrati.
9. Klasa rizika
Zabranjene prakse (član 5): nema nijedne. Nema podsvesne manipulacije, nema iskorišćavanja ranjivosti, nema društvenog bodovanja, nema biometrijske identifikacije, nema prepoznavanja emocija i nema zaključivanja o zaštićenim obeležjima.
Visok rizik (član 6. u vezi sa Prilogom III): ne. Nijedna od tamo navedenih kategorija nije dotaknuta – nema biometrije, nema kritične infrastrukture, nema obrazovanja ni stručnog osposobljavanja, nema zapošljavanja, nema pristupa osnovnim privatnim ili javnim uslugama, nema sprovođenja zakona, nema migracija, nema sudstva. Rečenica o broju posetilaca ne odlučuje ni o kome i ni za koga nema pravno dejstvo.
Ostaje sistem koji generiše sintetički tekst i stoga potpada pod obaveze transparentnosti iz člana 50. One su predmet tačaka 10. i 11.
10. Član 50 detaljno
Član ima više stavova sa različitim adresatima. Redom, da bi se ishod mogao pratiti:
- Stav 1 – sistemi koji neposredno stupaju u interakciju sa ljudima moraju se predstaviti kao veštačka inteligencija. Ne primenjuje se: ovde nema razgovora ni unosa. Tekst stoji gotov na stranici pre nego što ga iko otvori.
- Stav 2 – pružaoci sistema koji generišu sintetički sadržaj moraju izlaz označiti u mašinski čitljivom formatu. Primenjuje se, a označavanje ovde još nedostaje. Vidi 11.
- Stav 3 – prepoznavanje emocija i biometrijska kategorizacija. Ne primenjuje se.
- Stav 4, prvi podstav – dubinski lažni sadržaji (deepfake). Ne primenjuje se: ne generišu se slike, zvuk ni video, samo dve rečenice teksta.
- Stav 4, drugi podstav – generisani tekst objavljen radi informisanja javnosti o pitanjima od javnog interesa mora biti označen kao takav. Primena je sporna – pitanja od javnog interesa očigledno znače oblikovanje javnog mnjenja, a ne svaki objavljeni red. Označava se bez obzira na to.
- Stav 5 – jasno i uočljivo, najkasnije pri prvom izlaganju. Ispunjeno: napomena stoji neposredno ispod teksta, na jeziku stranice, bez ičega što treba otvoriti i bez linka koji treba pratiti.
Drugi podstav stava 4 zaslužuje još jednu rečenicu. On izuzima tekst koji je prošao ljudsku proveru ili urednički nadzor i za koji neko snosi uredničku odgovornost. Operater se na to ne poziva: rečenice pre pojavljivanja ne čita čovek – proverava ih mašina. To je nešto drugo, a bilo bi zgodno predstaviti jedno kao drugo.
Obaveštenje koje se daje samo kad je obavezno ne govori ništa o tekstu. Ovo stoji ispod svakog polja od prve generisane rečenice.
11. Nedostaje: mašinski čitljivo označavanje
Član 50. stav 2. od pružaoca zahteva više od vidljive rečenice. Izlaz treba označiti u mašinski čitljivom formatu i učiniti ga prepoznatljivim kao veštački generisan, rešenjima koja su delotvorna, interoperabilna, otporna i pouzdana u meri u kojoj je to tehnički izvodljivo.
Vidljiva napomena ispod polja nije to. Ona se obraća čitaocu, a ne mašini. Trenutno ne postoji mašinski čitljivo označavanje generisanih rečenica na ovim stranicama.
Ovo je navedeno ovde zato što stranica o sopstvenom korišćenju veštačke inteligencije koja nabraja samo već ispunjene obaveze promašuje svrhu. Ko želi da zna gde stoji, više saznaje iz onoga što nedostaje nego iz onoga što postoji.
Od čega to zavisi: za dve rečenice tekućeg teksta na HTML stranici ne postoji utvrđen postupak koji ispunjava četiri navedena svojstva. Vodeni žig razvijen je za slike i zvuk; u dve rečenice ima malo toga u šta bi se nešto moglo sakriti i što bi preživelo prevod, citiranje ili kopiranje. Uredba i sama to uzima u obzir: član 50. stav 7. predviđa kodekse prakse na nivou Unije, a Evropska komisija objavila je 20. jula 2026. smernice o članu 50.
Ono što već postoji: vidljiva napomena ispod svakog polja, naziv modela, datum rečenice i ova stranica. Ono što nedostaje time je imenovano, a ne poricano.
12. Pismenost u oblasti veštačke inteligencije (član 4)
Član 4. zahteva da pružaoci i korisnici obezbede dovoljan nivo pismenosti u oblasti veštačke inteligencije kod svog osoblja i drugih lica koja se u njihovo ime bave radom i korišćenjem sistema. Obaveza se primenjuje od 2. februara 2025. i važi bez obzira na klasu rizika.
Stats4U je samostalni preduzetnik bez zaposlenih. Jedina osoba koja se bavi sistemom ga je i izgradila; tri provere iz tačke 5. nastale su iz izmerenih grešaka modela, a ne iz nekog kursa. Obaveza stoga uglavnom ostaje bez adresata – ne zato što se ne primenjuje, nego zato što nema nikoga koga bi dosegla.
Član 4. ne predviđa novčanu kaznu; kazne iz člana 99. ga ne navode.
13. Modeli veštačke inteligencije opšte namene
Obaveze iz člana 53. i narednih – tehnička dokumentacija, informacije za pružaoce nižeg nivoa, politika usklađenosti sa autorskim pravom, dovoljno detaljan sažetak sadržaja za treniranje – padaju na pružaoca modela, to jest na onoga ko težine stavlja na tržište. Primenjuju se od 2. avgusta 2025.
Stats4U to nije. On preuzima gotove težine, ne menja ih i ne prosleđuje nijedan model dalje.
Da li i kako pružalac modela ispunjava te obaveze, operater ne može da proveri. To je poznato ograničenje, a ne tvrdnja o suprotnom.
14. Datumi
Akt o veštačkoj inteligenciji stupio je na snagu 1. avgusta 2024. i primenjuje se postepeno:
- od 2. februara 2025.: zabranjene prakse (član 5) i pismenost u oblasti veštačke inteligencije (član 4),
- od 2. avgusta 2025.: obaveze za modele veštačke inteligencije opšte namene, struktura upravljanja i kazne,
- od 2. avgusta 2026.: opšta primena, a time i obaveze transparentnosti iz člana 50,
- za sisteme visokog rizika iz Priloga III datum je Uredbom (EU) 2026/1744 („Digitalni omnibus“, u Službenom listu od 24. jula 2026.) pomeren na 2. decembar 2027., a za sisteme visokog rizika u regulisanim proizvodima na 2. avgust 2028. Ni jedno ni drugo nije važno za Stats4U, vidi 9.
Ta izmena nije odložila obaveze transparentnosti iz člana 50. Za mašinski čitljivo označavanje prema stavu 2, izmenjeni akt određuje 2. decembar 2026. za sisteme koji su već bili na tržištu 2. avgusta 2026.; da li ovaj slučaj potpada pod to, operater nije konačno ispitao. Tačka 11 važi bez obzira na to.
Ovi datumi su proveravani, a ne uzeti po sećanju. Poslednji put su se promenili u julu 2026. i mogu se ponovo promeniti. Ko se na njih oslanja, treba da proveri Službeni list Evropske unije.
15. Nadzor
Nacionalni organ za nadzor tržišta prema članu 70. stavu 1. Uredbe u Poljskoj je Komisja Rozwoju i Bezpieczeństwa Sztucznej Inteligencji (Komisija za razvoj i bezbednost veštačke inteligencije). Osnovana je poljskim Zakonom o sistemima veštačke inteligencije (Dz.U. 2026 poz. 1003, na snazi od 11. avgusta 2026.).
Ko smatra da opisano korišćenje krši Akt o veštačkoj inteligenciji, može joj se obratiti. Može pisati i na stats4u@lukaswojcik.com; to je brže i ništa ne menja u pogledu prava.
Za pritužbe u vezi sa zaštitom podataka nadležan je drugi organ – naveden je u odeljku 10 politike privatnosti.
16. Dodatni dokumenti
Ovi dokumenti se dodatno primenjuju i objašnjavaju:
- politika privatnosti – odeljak 5.10 o onome što se daje modelu i odeljak 11 o izostanku automatizovanog donošenja odluka,
- stranica o Aktu o podacima – pristup sopstvenim podacima, izvoz i prelazak,
- uslovi korišćenja i ugovor o obradi podataka,
- impresum.
Kako rečenice nastaju, šta je usput pošlo naopako i gde provere zakazuju, iscrpno je izloženo, sa merenjima, na blogu.
Verzija
Verzija 1.0, stanje od 10. septembra 2026.. Ova stranica je informacija o stvarnoj praksi, a ne pravni savet; izražava sopstvenu procenu operatera i nijedan organ niti advokat je nije pregledao.